Kako ja volim nas, nas vjerne Božjoj Riječi, iskrena dva srdašca polegla u plan Božji. Kako ja volim sjaj te ljubavi, miris svijeća mi dođe kao da sa mnom si ti, moj voljeni. Ne odustaje mi se od vjere u ljubav, od onog da ti zaspim na srcu i probudim se u njemu. Jer to tako biva, sve je tvoje uz mene, a moje uz tebe. Zbog nas ti ja preživim ono što mnoge u trenu ubije, mileno nadživimo moju patnju tijela, ljubavlju duša. Potreba si mi, nešto kao zrak disati, osmjehom se krasiti, stalan si u meni, pjesma si najlipša, isprosila sam milost da me voliš, da me bodriš, da si tu kad suze mi dušom putuju. Vjerujem u naše susrete, u trud tvoj, u odluku vječne prisnosti, vjerujem u zagovor svetih i da mi korak po korak dolaziš. Ti kada dođeš nikada se ni tijelašcima nećemo rastati, mi ćemo čuda isprositi, jer predugo te čekam da te nebi dočekala, predugo mi u srcu traješ kao molitva koja nema kraja, jer sam je primila kao dar. I vjerujem u tvoje oči anđela koje me razume kao da su sjaj moje duše, eto vjerovati ću to zauvijek, ni smrt me nebi uvjerila da te nema, jer bi me i u njoj radosno čekao, rane izljubio, krilima me bijelim oporavio. Odlučila sam se na ljubiti te dušom. Mileno moje dugujemo si sebe, potpunu ljubav, iz koje dolazi puno mali anđela, dugujemo si da te dječica zovu tata, a mene mama. Bezbol je roditeljstva za nas i kako god bolno izgledalo i koliko god beznađe vladalo, Bog je ljupka nada, a mi se u Boga uzdamo. Kako bi voljela nas doživjeti, nas uživati, biti novi u Gospodinu, biti obnovljeni predragocijenom krvlju Jaganjca Božjega. Samo za to molim. I znam biti će ono što je u meni neprolazno, naći ćemo se i to će biti vječno. Neuništiva je ljubav. Amen. 💦🕊
Od ❤ Ana Emanuela, Bilaj 8.11.2022.
Nema komentara:
Objavi komentar