Jednoj Ani, dragoj prijateljici
I po peru koleginici,
Mogu uputiti riječi hvale
Kao i ove stihove male
I sve se to dogadjalo u
Dijelima svetog evanđelja
Može se potvrditi svojim
Životom u punoti svjedočenja
(prisjetih se jedne stare priče
kad je jedan episkop banatski,
rodom Moračanin, posalo tada
jedno pismo ohrabrenja, sestri
koja je bježala od svijeta i svojih
u Božanski mir i u velikom strahu
trpjela je bol dok bježeći se
skrivača, naslovio u toj poruci:
„Mati Jovani – suučesnici u
Hristovoj stradanju..." )
Tako je zapisao sveti Crnosgorac
To je ono što sad pokušavam činiti
Povlačim paralelu i da obodrim
Jednu Ana, kao pjesmopisac...
Kao dijete koje drži Bogonosac
Svojeg žitija - ikonopisac;
Kao ona krvotočiva žena -
Iz svetih knjiga, liječenje rana;
Kao tašta Petrova, koju groznica drma
Prkosiš ovom vrmenanu ko srma;
Getsemanski vapaj u stihovima,
Zahvalnost a nikad bogoostavljenost
Na krstu strpljivo stojiš, svaki dio
Tvojeg bića hrabro broji boli
I za sve svoje i tuđe Boga moli;
U svom kutku, raskoši isposnica
Kao jedna od žena svetih mironosica
Ide na Hristov grob, pomazuje po njemu
A uvijek gredi ka Gornjem Jeruzalemu
Nakon patnji i stradanja,
Kako to uvijek svima biva
U našem životu - događa se istinska
Radost prava, Svetog Vaskrsenja !!!
- Vojislav Knežević
Nema komentara:
Objavi komentar