Bilo bi dobro da te zagrlim,
da ti poklonim blagoslov dodira svog,
da me upiješ u srce, u krvotok...
sve da ti o meni objasni ljubav.
Bilo bi dobro bar jedan sat
da ti dođem u potpunosti,
pa da sačuvaš u sebi sve što sam ti poklonila.
Ljubav da ti upiju oči,
pa da me ima kud god da kreneš...
Znam tada bi ostala putovati sa tobom,
sačuvala bi me tvoja duša u sebi...
Bilo bi dobro da shvatiš tko sam...
i tko si ti...
Bilo bi dobro da djelimo sudbinu,
makar gorka bila,
samo da zajedno smo mi u ljubavi.
Bilo bi dobro osjetiti kako te čuvam,
kako ti godi kada te zagrlim,
otkucaju srca svoga približim,
dopustiš da usnim na tvojim plećima
kao na toploj postelji.
Bilo bi dobro na tebe mirisati,
kraj tebe disati...
Bilo bi lipo sjećaje na nas imati,
fotografiju iz sretne stvarnosti,
pod kišobranom stisnuti,
dok kiša prestaje zvati se tuga,
jer naša je ljubav duga.
Nema komentara:
Objavi komentar